Hirošima: Prvi grad pogođen nuklearnom bombom

hiroshima

Hirošima je najveći grad na zapadnoj obali otoka Honšu, u Japanu, i poznat je kao prvi grad koji je pogođen atomskom bombom. Status grada Hirošima ima još od 1. travnja 1889. godine.

Spletom okolnosti, i nesretnim tokom ratnih zbivanja, Hirošima je na žalost pogođena atomskom bombom i na taj način je grad ušao u povijest i postao poznat u Svijetu. Zla sudbina učinila je svoje, i na ovaj način je Hirošima ušla u povijesne knjige i školske udžbenike diljem svijeta.

Danas je Hirošima sinonim za nuklearno razaranje, uništenje i smrt za više od 300 000 ljudskih života. Rezultat je to Drugog svjetskog rata i direktnog sukoba između SAD-a i Japana. Naime, zbog ratnih djelovanja i jakog otpora Japana, Američki predsjednik Harry S. Truman izdao je naredbu za nuklearni napad. Po toj naredbi je bombarder B-29, na dan 6. kolovoza 1945. godine izbacio 15 kilotona jaku nuklearnu bombu na Hirošimu.

atomska bomba Little boy
Little boy A-bomba

Prva atomska bomba „Little Boy“ izbačena je sa 9 400 metara nadmorske visine, a u sebi je nosila 60 kilograma uranija. Eksplozija bombe dogodila se 600 metara iznad tla, radi što jačeg efekta razaranja. Toplotni val koji je proizašao iz te eksplozije imao je temperaturu od 5000 stupnjeva Celzija, i brzinu od 800 km/h. Već u prvim sekundama nakon eksplozije, od direktnog udara umire preko 70 000 ljudi, a kroz par mjeseci taj se broj povećao do 140 000. Uslijed radijacije i teških bolesti koje su se potom razvile, broj ljudi koji su umrli od posljedica atomske bombe u kolovozu 2014. godine dosegnuo je brojku od 292 000.

Trinity – Kodno ime za prvu detonaciju nuklearnog naoružanja vojske SAD-a

Vojska Sjedinjenih Američkih Država je u 5:29 ujutro, 16. srpnja 1945. godine izvela prvi test atomske bombe. Kodnog imena Trinity, kao dio Manhattan projekta, ovo testiranje je zapravo pokazalo spremnost nuklearnog naoružanja kojeg je u to vrijeme mogla da koristi vojska SAD-a.

Kroz kratkovrijeme se testiranje pokazalo jako efikasnim, pa isto tako i korištenje atomske bombe u stvarnom ratu.

Već par mjeseci nakon što su testirali nuklearno naoružanje, da bi se što prije zaustavio Drugi svjetski rat, politika SAD-a se odlučila na korištenje nuklearnog naoružanja u vojnim akcijama protiv Jpana. Vojska SAD-a pogađa Hirošimu i Nagasaki dvjema atomskim bombama. Za razliku od bombe bačene na Hirošimu, koja je bila obogaćena uranijem, Nagasaki je pogođen atomskom bombom koja je obogaćena plutonijem.

Pravi razlog za korištenje atomske bombe još uvijek nije sasvim jasan, i predmet je vojnih i političkih analiza čak i danas. Ipak, mnogi politički i vojni analitičari zagovaraju teoriju o antijapanskom raspoloženju koje je vladalo u to vrijeme među amerikancima, te strahu političkog vodstva o mogućem prodoru sovjetske vojske na teritorij Japana.

Stvarna potreba za atomskim napadom i danas je predmet rasprave.

Neki povjesničari smatraju da je prethodni napad na Pearl Harbor bio dovoljno jak argument, da se politika SAD-a odluči na korištenje A-bombe.

Napad na Pearl Harbor 7. prosinca 1941. godine

Lako je moguće da je napad na vojsku SAD-a, u prosincu 1941. godine, dao vjetar u leđa i olakšao odluku tadašnjeg predsjednika da se odluči na jedan tako strahovit napad nuklearnim oružjem. U to vrijeme su Amerikanci još uvijek bili osvetnički raspoloženi zbog napada na Pearl Harbor, što je značilo svojevrsnu podršku predsjedniku da se odluči na tako odvažan i nesmotren potez. Sa druge strane, tadašnji predsjednik SAD-a i gotovo čitav vojni vrh imaju realne strahove od prodora sovjetske vojske u Japan, čime bi se geo-strateška priča nakon rata samo još dodatno zakomplicirala.

Kasnije se ispostavilo, i povijest nam je pokzala, da nije bilo opravdanja za korištenje oružja za masovno uništenje, i da je napad A-bombom na Japan bio u najmanju ruku nesmotren i sramotan. Ovaj povijesni isječak danas nam služi kao podsjetnik da se atomsko naoružanje ne smije i ne treba koristiti – NIKADA.

Hirošima prije A-bombe

Prijeratne fotografije Hirošime najbolje mogu predočiti dinamiku tog grada, užurbanost i svakodnevnu rutinu građana.

Hirošima je grad izrastao na obalama rijeke Motoyasugawa, na delti koja se ulijeva u more Aki-nada u središnjem dijelu japanskog otoka. Razvijen i dobro povezan grad Hirošima, uduvijek je bio od velikog značaja za Japan i regiju. U ratnom periodu Hirošima je bio grad od velikog značaja za japanske snage. To je jedan od razloga zbog čega je Hirošima bila cilj za izbacivanje A-bombe.

Nakon eksplozije grad je neprepoznatljiv. Jaka detonacija, visoke temperature i zračenje doveli su do višestrukog učinka razaranja. Sve što se uspjelo oduprijeti direktnom udaru eksplozije stradalo je od posljedica požara, i vremenom od jakog efekta zračenja.

Hirošima neposredno nakon napada

Najjači efekt eksplozije, takozvani „Ground Zero“ dogodio se na gornjem desnom dijelu fotografije ispod. Možemo ga nazvati epicentrom razornog udara bombe. Napomena: prva fotografija datira prije eksplozije.

Da bi što bolje razumjeli djelovanje A-bombe, posebno u uvjetima ratovanja, zadatak pilota je bio da snimi samu eksploziju i njeno razaranje. Možemo reći da je bombardiranje Hirošime bilo testiranje atomske bombe u stvarnom ratovanju, na žalost. U to vrijeme A-bomba nije bila dovoljno istražena, pa su snimci i fotografije pružili znanstvenicima i vojnom osoblju ključne informacije.

Hirošima danas

Tek 71 godinu nakon bombardiranja, predsjednik SAD-a Barack Obama, odlazi u službenu posjetu Hirošimi.

Iako se službeno nije odlučio ispričati za odluke tadašnjeg državnog vrha SAD-a, samim svojim dolaskom, Barack Obama osobno je mnogo doprinio čitavoj priči o pomirenju i oprostu za mnoge izgubljene živote. I sam je svojim govorom ukazao na razorne efekte atomske bombe, i katastrofalne posljedice mogućeg korištenja atomskog naoružanja u budućnosti.

Danas se mnoge države zalažu za potpuno razoružavanje od atomskog naoružanja, no velike svjetske sile i dalje sebi daju za pravo upravljati i samostalno odlučivati po tom pitanju.

Hirošima nas podsjeća na tragične posljedice eksplozije A-bombe. I danas, nakon više od 70 godina, naraštaji te provincije trpe posljedice radioaktivnog djelovanja.

Unatoč tome, stanovnici grada uspjeli su izgraditi još bolju, veću i ljepšu Hirošimu.

Pogledajte par fotografija za kraj. Hirošima je „grad borac“ protiv nuklearnog naoružanja, što je i logično, zbog čega je i turistička ponuda ukomponirana u nesretni povijesni događaj koji se zbio 06. kolovoza 1945. godine.

Danas mnogi turisti posjete ovaj grad, da svjedoče nedavnoj prošlosti i da odaju počast stradalima.

Unatoč tako teškom razaranju, danas Hirošima izgleda impresivno, sa tek namjerno ostavljenim objektima koji nas trebaju podsjetiti na Drugi Svjetski rat i stradanja koja su se dogodila. Teško je povjerovati da je ovaj grad prije nešto više od 70 godina bio doslovno sravnjen sa zemljom. Grad se razvija izdana u dan, ubrzano i ritmom karakterističnim za Japance. Može biti primjer mnogima…